Hepatos
Istraživači iz Helmholtz centra u Braunschweigu, prikazali su kako imunološki sistem reagira na hepatitis B infekciju.Kako bi to postigli, Carlos A. Guzmán, šef radne skupine „Vaccinology and Applied Microbiology“ i Robert Geffers, šef odjela „Gene Expression Analysis“ u suradnji sa njihovim Indijskim kolegama istražili su učestalost vrsta posebnih obrambenih stanica, T pomoćnih stanica zajedno sa njihovom ulogom u razvoju oboljenja. Uz pomoć genetičke analize pokazali su kako su geni u tim imunološkim stanicama različito regulirani prema razvoju oboljenja Ovi novi rezultati mogu pomoći liječnicima u otkrivanju jeli infekcija izlječiva ili će se infekcija, trajno se nastanivši u jetri, razviti u kronični oblik. Rezultati su objavljeni u znanstvenom žurnalu „Hepatology“.
Približno 300 do 420 miliona ljudi (5-7% svjetske populacije) imaju kroničnu hepatitis B infekciju. Indija je jedna od zemalja u kojoj je hepatitis B učestao. Razlikovanje je izvršeno razvojem bolesti od akutnog do kroničnog oblika. Najučestaliji simptom akutne infekcije je žutica. Kod 5% infekcija, oboljenje postaje kronično i na taj način virus ostaje u jetri. U koliko se ne liječi, kronični hepatitis B može dovesti do ozbiljnih posljedica, ciroze i raka jetre. Do sada znanstvenici nisu potpuno razumjeli ulogu koju imunološki sistem ima u karakterizaciji akutne ili kronične hepatitis B infekcije.
Presudan faktor u postizanju odgovarajuće imunološke reakcije je brza mobilizacija imunoloških stanica. One posebno napadaju inficirane jetrene stanice bez da pritom u tom procesu nepotrebno uništavaju jetreno tkivo. Podvrsta T pomoćnih stanica igraju presudnu ulogu u postizanju ove neophodne ravnoteže između imunološke obrane i tolerancije: efektorne T stanice i regulacijske T stanice (Treg). Za vrijeme dok se efektorne T stanice bore sa virusnom infekcijom i uništavaju inficirane stanice, Treg stanice smanjuju imunološku reakciju i onemogućuju efektorne T stanice. One sprječavaju uništavanje tkiva.
Međunarodni tim istraživačkih znanstvenika je istražio kako ove pomoćne T stanice utječu na razvoj hepatitis B oboljenja. Uzeli su uzorke krvi od Indijskih pacijenata sa hepatitisom B i usporedili omjer u kojem je promijenjena učestalost djelomične količine T stanica u krvi utječe na razvoj oboljenja te koji su gen za to odgovorni.
Tim Guzmana i Geffera su bili u mogućnosti pokazati koje su kod akutnog hepatitisa B efektorne T stanice izuzetno aktivne i uništavaju inficirane stanice. Te stanice sprječavaju efektorne T stanice u oštećivanju zdravog jetrenog tkiva za vrijeme ovog stadija infekcije. S druge strane, T efektorne stanice su većinski neaktivne kod kronične hepatitis B infekcije: Treg stanice sprječavaju imunološku reakciju i čineći to povećavaju broj hepatitis B virusa koji su u mogućnosti živjeti u organu. Imunološki sistem se konstantno bori protiv virusa u nastojanju da uspori uništavanje jetrenog tkiva. Istraživači su provjerili svoja zapažanja sa genskom aktivnošću: prikazali su kako je više od jedne tisuće gena u efektornim T stanicama različito regulirano u imunološkoj reakciji na akutni hepatitis B nego li u kroničnom slučaju.
„Molekularni mehanizmi i specifična genska aktivnost kod hepatitis B infekcije je do sada bila nepoznata. Sada puno bolje razumijemo kako se razvija kronična hepatitis B infekcija i koji su procesi uključeni“, izjavio je Carlos A. Guzmán. „Sa genskom analizom smo u mogućnosti dalje istraživati molekularne veze, koje su u puno slučajeva razlog za kliničko promatranje.“ Zbog toga liječnici imaju mogućnost poboljšati dijagnoze sa takozvanim „genskim markerima“ te poboljšati liječenje pacijenata sa ciljanim, imuno-terapeutskim mjerama“, izjavio je Robert Geffers koji je proveo gensku analizu krvnih testova.
Izvor: www.medicalnewstoday.com, originalni članak možete pročitati ovdje
