Hepatos
Benigni tumori jetre su relativno česti. Većina ih je asimptomatska, ali neki mogu uzrokovati hepatomegaliju, nelagodu u gornjem desnom kvadrantu ili intraperitonealno krvarenje. Većina se otkriva slučajno ultrazvukom ili drugim pretragama. Testovi jetrene funkcije su obično u granicama urednih vrijednosti ili blago poremećeni. Dijagnoza se obično postavlja slikovnim pretragama, ali je ponekad potrebna biopsija. Liječenje se ne provodi u ovisnosti o prirodi tumora.
Hepatocelularni adenom je najvažniji benigni tumor, kojeg treba prepoznati zbor rizika pojave komplikacija. Primarno se javlja u žena generativne dobi, osobito onih koje uzimaju oralne kontraceptive. Većina adenoma je asimptomatska, ali oni veći mogu uzrokovati nelagodu u gornjem desnom kvadrantu. Komplikacije su rijetke, a mogu se manifestirati peritonitisom i šokom zbog rupture i intraperitonealnog krvarenja. Rijetko prelaze u malignom (5%), a klinički pokazatelj maligne transformacije može biti porast dimenzija tumorske promjene. Dijagnoza se često postavlja ultrazvukom ili CT–om, ali je obično potrebna biopsija. Adenomi povezani s kontraceptivima često se povlače kad se lijek ukine. U bolesnika(ca) sa simptomatskom bolesti ili tumorskom promjenom promjera > 5 cm indicirano je razotriti resekciju adenoma radi rizika komplikacija.
Fokalna nodularna hiperplazija je lokalizirani hamartom koji histološki može podsjećati na makronodularnu cirozu. Dijagnoza se postavlja MR–om ili CT–om s kontrastom, ali i biopsija može biti potrebna u netipičnog nalaza morfoloških metoda (MR i/iliMSCT). Liječenje je rijetko potrebno.
Hemangiomi su obično mali i asimptomatski; javljaju se u 1 do 5% odraslih. Simptomi su rijetki I uključuju nelagodu, punoću i rjeđe anoreksiju, mučninu, rano sitost i bol uslijed krvarenja ili tromboze. Ovi tumori često imaju karakterističan izrazito vaskularni izgled. Najčešće se detektiraju kao slučajni nalaz tijekom ultrasonografije, CT-a ili MRI-a trbušnih organa. Liječenje obično nije potrebno. Resekcija se može razmotriti bolesnika s izraženim tegobama ili ako se hemangiom brzo povećava zbog rizika komplikacija.
Drugi benigni tumori su su obično mali i asimptomatski a javljaju se kod 1–5% odraslih. Često imaju vaskularni izgled, a nađu kao slučajan nalaz pri pregledu trbušnih organa ultrazvukom, CT–om ili MR–om. U djece veliki hemangiomi ponekad dovode do arteriovenskog šanta koji je dovoljan da dovede do zatajenja srca a katkad i do potrošne koagulopatije. Benigni adenomi žučnih vodova i različiti rijetki mezenhimalni tumori često mogu zahvatiti hepatobilijarni sustav.
Zahvaljujemo izv.prof.dr.sc. Tajani Filipec Kanižaj na recenziji
