Hepatos
U 86-oj godini je preminuo Baruch S. Blumberg, znanstvenik dobitnik Nobelove nagrade koji je otkrio hepatitis B i nakon toga razvio cjepivo koje je spasilo milione života.Ovaj stanovnik Philadelphie preminuo je od srčanog udara dok je bio na NASA konferenciji – vijest je objavljena na BASA web portalu.
Dr Blumberg je u posljednje vrijeme pomagao NASA-i da inaugurira svoju formalnu potragu za vanzemaljskim životom i tragovima začetka života na Zemlji. Za dr Blumberga koji se školovao kao bio-kemičar, ali je postao vodeći infektolog, onkolog i epidemiolog, ovo novo područje je bilo naredni korak u njegovoj dugoj karijeri zavidne širine.
“Jesmo li sami u Svemiru? Kako je nastao život? Što je život? I koja je budućnost ljudi u prostoru?” Neka od tih pitanja predstavljaju vječne enigma čovječanstva – izjavio je za New York Times 2002. Ali te zadnjih par dekada imamo stvarnih mogućnosti dati odgovore na ta pitanja.
Dr Blumberg je najpoznatiji po svom radu na hepatitis B od prije50ak godina, tj. o virusu koji napada jetru, te može uzrokovati cirozu, rak i smrt.
Dr Blumberg se inicijalno nije bavio virusom. Do otkrića istog je došao slučajno - pokušavajući dokučiti zašto neki ljudi lakše obole od drugih. To jednostavno pitanje odvelo ga je u udaljena sela Afrike i Arktika – gdje, sredinom 60ih, otkriva hepatitis B.
Njegovo otkriće omogućilo je praktički odmah razvoj testova koji su se koristili za analizu krvi donora, što je značajno i trenutno reduciralo širenje hepatitis B transfuzijom krvi.
70ih su dr. Blumberg i kolega mu Irving Millman razvili hepatitis B cjepivo. Budući da je postalo dostupno 1982., više od milijardu doza je distribuirano širom svijeta. Kronična infekcija među djecom je opala – od 15% u Tajvanu i 10% u Kini – na svega 1% u tim zemljama.
“Treba reći da je Barry (Blumberg) spriječio više smrtnih slučajeva od posljedica karcinoma nego itko drugi.” izjavio je Jonathan Chernoff, director za znanost u Fox Chase Cancer centru u Philadelphia, gdje je Blumberg proveo većinu svog profesionalnog života.
Podijelio je Nobelovu nagradu s za D. Carleton Gajdusekom za otkrića novih mehanizama počela i širenje spoznaja o virusnim oboljenjima 1976. Gajdusek se prvi bavio istraživanjem kurua neizlječivog, zaraznog degenerativnog neurološkog oboljenja.
Dr. Blumberg se počeo baviti hepatitisom pri Nacionalnom institutu za zdravlje u Bethesdi 50ih. ’64 se pridružio Fox chase gdje je bio pomoćnik direktora za klinička istraživanja i potpredsjednik za onkologiju prije nego je dobio priznanje kao istaknuti znanstvenik ‘89.
1999-2002 bio je prvi direktor NASA astrobiološkog Instituta u Amesu pomažući svojom izrazitom reputacijom da se s margina makne nešto što je ranije smatrano rubnom znanošću.
Astrobiološki institute je poslao timove stručnjaka da traže život tamo gdje su najekstremniji uvjeti za razvoj istog: na polarne polove, dno oceana i u ključajuće gejzire. Organizmi koji se mogu razviti u takvim uvjetima su sigurno povezani s prapočelom na Zemlji.
“Bio bih jako iznenađen da smo našli nekog E.T.-a tamo.” rekao je za times. “Pronalazak neke bakterije, ili virusa bi već bio dovoljno intrigantan.”
Rođen je 29 lipnja 1925 u New Yorku. Kao sin pravnika, odrastao je pohađajući Parohijsku židovsku školu.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, mornarica ga je poslala na studij fizike pri Union College, Schenectady, N.Y. To je diplomirao i 1951. stekao znanstveni stupanj pri Columbia University.
Dok je bio na studiju, proveo je nekoliko mjeseci u džunglama Surinama – zemlje na sjeveru južne Afrike. Tamo se, porađajući djecu i liječeći pacijente u izoliranim selima gdje su ljudi obolijevali od bolesti koje su se prenosile ugrizom komaraca te slabim sanitetskim uvjetima, zainteresirao za proučavanje zaraznih bolesti.
“Priroda djeluje na snažan i dramatičan način u tropima.” napisao je u kratkoj autobiografiji za Nobel komisiju. Biološki učinci su duboki i tragični.”
Oženio se umjetnicom Jane Liebesman 1954. Iza njega su ostali, osim žene, četvoro djece, Anne, George, Jane i Noah, te devetoro unučadi.
Nakon obrane doktorata u biokemiji pri Oxfordu, postaje indendant zemljopisne medicine i genetike pri NIH. Tamo je proučavao tisuće krvnih uzoraka kako bi shvatio varijabilnu otpornost na bolest različitih etničkih grupa.
Koristeći se modernom genetikom, izolirao je protein iz krvi australskog Abroiđina. Prozvao ga je Australski antigen a tri godine kasnije je otkrio da je to dio hepatitis B virusa.
O tom otkriću pisao je 2002 u knjizi “Hepatitis B: Lov na virus-ubojicu.”
Trajno zaokupljen ljudima i kulturama, dosta godina predavao je medicinsku antropologiju pri University of Pennsylvania.
Bio je predsjednik American Philosophical Society od 2005. poznat po tome što je svoje razgovore znao ‘začiniti’ citatima pisaca i filozofa poput Thomasa Kuhna.
Uživao je u kanuingu, trčanju i squash, bio je suvlasnik Antietam Meadows, farme u Western Maryland. “Trpanje gnoja lopatom je odlična protuteža za intelektualni rad – rekao je.
LINK
