Definicija i uzroci ciroze

Ciroza jetre je kronična bolest jetre koja nastaje kao krajnji rezultat oštećenja jetre različitim uzrocima poput alkohola, virusnog hepatitisa, autoimunih, metaboličkih, toksičnih ili nasljednih bolesti jetre..

Cirozu obilježava postupno propadanje zdravog tkiva jetre i strvaranje ožiljaka od vezivnog tkiva (fibroza).  Istovremeno jetra se nastoji obnoviti, pa između ožiljaka nastaju čvorovi  regeneriranog tkiva jetre, što cirozi daje tipičan izgled, tj. jetra postaje čvorasta.

Kod osoba u dobi 45 – 65 godina ciroza jetre je treći najčešći uzrok smrti, nakon srčanih bolesti i raka.

Simptomi i znakovi

Ciroza jetre većinom sporo napreduje te osobe u početnom stadiju ciroze jetre obično nemaju simptome i izgledaju zdravo. U takvim slučajevima govorimo o kompenziranoj cirozi.  Bolesnici mogu imati nespecifične simptome  kao što su opća slabost, umor, anoreksija, malaksalost, nelagoda pod desnim rebrenim lukom ilii gubitak tjelesne težine. Jetra je tipično palpabilna (pipa se ispod desnog rebrenog luka)  i tvrda, čvorastih rubova.  Često se ciroza prvi put otkrije na rutinskom liječničkom pregledu, prilikom vađenja krvi ili pregleda ultrazvukom. .

S daljnjim postupnim propadanjem jetrene funkcije počinju se javljati prvi simptomi i znakovi bolesti jetre. Tada govorimo o dekompenziranoj cirozi. Glavna obilježja dekomepenzirane ciroze su slijedeća:

• pojava žutice (ikterus; žuta boja kože i očiju, nastaje zbog nemogućnosti jetre da izluči bilirubin),
• oticanje trbuha zbog nakupljanja vode (ascites), oticanje nogu

• zbunjenost, pospanost,  nerazgovijetan govor, poremećaj svijesti  (jetrena encefalopatija),

• krvarenje iz probavnog sustava.

Ovi znakovi posljedica su zatajenja jetre koja ne može više prerađivati i izlučivati štetne produkte metabolizma, a zbog stvaranja ožiljaka dolazi do porasta otpora protoku krvi kroz jetru. Naime, krv iz probavnog sustava prolazi kroz jetru gdje se djelomično prerađuje. Zbog povećanog otpora protoku krvi dolazi do porasta tlaka u venama probavnog sustava poput onih u jednjaku ili želucu koje usljed toga mogu puknuti te dolazi do krvarenja. Krvarenje se očituje povraćanjem krvi ili pojavom krvi u stolici. S obzirom da se sva krv iz probavnog sustava u jetru dovodi kroz venu porte, ovaj poremećaj nazivamo portalnom hipertenzijom.

Ostali  simptomi i znakovi ciroze jetre su:

• umor i gubitak energije,
• pojava modrica po koži ili sluznicama
• svrbež kože,
• povišena tjelesna temperatura,
• bol u abomenu i osjećaj napuhnutosti –gubitak apetita i tjelesne težine,
• “spider nevusi” – točkaste crvene mrlje iz kojih se šire paučinaste krvne žilice, najčešće vidljive na prsnom košu,
• crvenilo na dlanovima,
• moguća atrofija testisa u muškaraca,
• moguće povećanje grudi u muškaraca

Ciroza može dovesti i do komplikacija na drugim organima, kao što su:

• Akutna ozljeda bubrega (hepatorenalni sindrom)
• Porast tlaka u plućnoj cirkulaciji  (portopulmonalna hipertenzija)
• Stvaranje krvožilnih prečica (shuntova) u plućima (hepatopulmonalni sindrom )

Dijagnoza

Liječnik će na temelju simptoma te fizikalnog pregleda posumnjati na cirozu jetre. Sumnja se može postaviti i ranije u onih bolesnika s nespecifičnim simptomima i posebno u onih s poznatim rizičnim čimbenicima, poput prekomjerne konzumacije alkohola ili kroničnog virusnog hepatitisa.

Dijagnostička obrada započinje s laboratorijskim nalazima pri čemu se određuje kompletna krva slika, bilirubin, jetreni enzimi i još neki dodatni nalazi. Laboratorijski testovi mogu povećati sumnju na cirozu, ali je ne mogu isključiti čak i u slučaju urednih nalaza.

Pored laboratorijskih postoje i slikovne metode poput ultrazvuka (UZV), kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetne rezonancije (MR).  Ovim pretragama može se uočiti čvorasto promijenjena jetra, uvećana slezena i nakupljanje tekućine u trbuhu, kao i pojava raka jetre.

U novije vrijeme koristi se i metoda elastografije kojom se mjeri tvrdoća jetre. Zdrava jetra je mekana, bolesna tvrda, dok je cirotilčna jetra najtvrđa. Metoda se temelji na ultrazvuku, bezbolna je i neškodljiva.

Međutim, ponekad sve laboratorijske i slikovne pretrage nisu dovoljne za pouzdano dokazivanje ciroze i njenog uzroka,  te je potrebno napraviti biopsiju – uzimanje uzorka jetrenog tkiva koje se analizira pod mikroskopom.

Uzrok ciroze dokazuje se temeljem anamneze (npr. o prekomjernoj konzumaciji alkohola), laboratorijskim i slikovnim pretragama ili biopsijom jetre.

Neki od najčešće korištenih laboratorijskih testova koji mogu pomoći u otkrivanju uzroka bolesti jetre su:

• testovi na virusne hepatitise
• testovi na autoimune bolesti jetre
• testovi na količine željeza ili bakra u krvi i/ili urinu
• testovi na nasljedne bolesti jetre .

Bolesnici s cirozom i kroničnim hepatitisom B posebno su rizični za razvoj raka jetre. Njih je potrebno podvrgnuti probiru na rak jetre  koji se provodi tako da im se svakih 6 mjeseci mora raditi UZV jetre, a tamo gdje nije dostupan UZV napraviti tumorski marker alfa-fetoprotein (AFP).

Prognoza i liječenje

Prognoza je često nepredvidljiva, a ovisi o uzroku i opsegu oštećenja jetre te genetici, tj. svojstvima bolesnika, prisutnosti drugih bolesti i mogućnostima liječenja uzroka bolesti jetre.  Prosječno preživljenje bolesnika s kompenziranom cirozom je 12 godina, a s dekompenziranom 2 godine.

Je li ciroza jetre izlječiva? Nažalost nije, ali se može dobro kontrolirati. Ciljevi liječenja su djelovati na uzroke bolesti jetre, usporiti napredovanje ožiljaka u jetri, te spriječiti i liječiti simptome i komplikacije ciroze.

Napredovanje bolesti može se u značajnoj mjeru usporiti ukoliko se otkrije i liječi uzrok bolesti jetre.  Također je bitno pridržavanje dijete, uz smnjenje tjelesne mase,  izbjegavanje soli i stroga apstinencija od alkohola. 

Bolesnici s teškim oštećenjem jetre, posebno znakovima dekompenzacije ciroze uglavnom se moraju liječiti u bolnica do stabilizacije stanja. Najčešći uzroci naglog pogoršanja ciroze su toksični učinak alkohola ili infekcije (npr.upala pluća ili mokraćnih organa). 

Bolesnici s dekompenziranom cirozom, u zadnjem stadiju bolesti, te neki bolesnici s rakom jetre liječe se trasplantacijom jetre.

Zahvaljujemo Prof. dr. sc. Ivici Grgureviću, FEBGH, FRCP (Lon) na doprinosu